Da bi se Srbija demokratizovala i vrednosno orijentisala kao evropsko društvo, potrebno je pre svega da se jasno odredi prema ratnom nasleđu i zločinima koji su učinjeni u naše ime. U tom smislu, potreban je simbolički diskontinuitet sa Miloševićevom politkom zločina koji bi se najjasnije izrazio usvajanjem Deklaracije o Srebrenici i proglašenjem 11. jula za Dan sećanja.
Ljudska prava i gradjanska suverenost
Kao braniteljka ljudskih prava trebalo bi da nemam nikakvih dilema u vezi sa pitanjem šta Srbija prvo treba da uradi u 2010. godini, ali kad na ovo pitanje treba odgovoriti kratkim tekstom na dve kompjuterske stranice, ta dilema se, ipak, javlja. Normalno je da smo svi najzainteresovaniji za ekonomski razvoj i za porast materijalnog kvaliteta života, pa i da je reakcija svih da je to prioritet za Srbiju. Ipak, da bi došla do tog boljeg života, Srbija mora da uradi mnogo toga u sferi demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, jer suštinu ljudskih prava upravo čini borba za bolji i kvalitetniji život svakog pojedinca.
КОДЕКС И „ПОЛУБОГОВИ“: Докле ће(мо) се правити Енглези?
Градоначелник Јагодине Драган Марковић Палма руској престоници поклониће два, а Привредној комори Моске 1,5 хектар земљишта уз Коридор 10
иако то Закон о уређењу простора и изградњи изричито забрањује. „Ако је то тачно, ја ћу тај закон и убудуће да кршим“, поручује Палма, који је не само први човек Јагодине, већ и народни посланик који је поменути закон усвојио и за који је дао свој глас. Да би се овај - а и сви други политичари у Србији -упристојио и схватио важност јавне функције на којој се тренутно налази, потребно је између осталог и да Србија усвоји кодекс понашања политичара на највишим јавним функција. За почетак, ЈУКОМ предлаже седам стандарда преузетих из енглеске праксе.
Ruganje drzavi i zakonu
U mnogo čemu je slična i nedavna izjava Biljane Kovačević Vučo, predsednice „Jukoma“, nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, da neće postupiti po presudi Vrhovnog suda Srbije. Tom presudom je „Jukomu“ naloženo da zbog povrede moralnih autorskih prava A. Tijaniću isplati 200.000 dinara sa zakonskom kamatom
Član 48. Zakona o autorkim i srodnim pravima izričito kaže da je, bez dozvole autora i bez plaćanja autorske naknade, dozvoljeno umnožavanje, kao i drugi oblici "javnog saopštavanja kratkih odlomaka autorskog (pravo citiranja)" pod uvjetima da je: djelo objavljeno, da se spomenuti dijelovi, bez izmjena, integriraju u drugo djelo ako je to neophodno radi ilustracije, potvrde ili reference, uz jasnu naznaku da je riječ o citatu, te da se na pogodnom mjestu navede tko je autor citiranog djela, koji je naslov citiranog djela, kada i gdje je citirano djelo objavljeno, odnosno izdato.
Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) objavio je 2005. godine, u svojoj ediciji "Javni dosije - protiv zaborava", publikaciju s nazivom "Slučaj službenika Aleksandra Tijanića". Cilj tog poduhvata, započetog "likom i djelom" sveprisutnog Tijanića jest "vraćanje sećanja bar na ono što je učinjeno javno, na ono što je javno rečeno i na ono od čega se nikad nismo ogradili", kaže se u prilogu publikacije, te se - danas se čini proročanski - dodaje: "S nadom da se i to u međuvremenu ne proglasi tajnom".
Knjiga o "službeniku Tijaniću" u najvećem dijelu se sastoji od citata iz njegovih novinarskih tekstova i izjava od 1976. do 2004. godine, u kojima je on bio i srpski novinar i autor tekstova u tad vrlo važnim hrvatskim medijima (Nedjeljna Dalmacija", "Start", "Danas"), a potom i ministar informiranja i na kraju nosilac javne funkcije, direktor javnog servisa, Radio-televizije Srbije.
Nakon što je knjiga objavljena, citirani Tijanić je protiv YUCOM-a pokrenuo nekoliko postupaka: javnom tužiocu podnio je krivičnu prijavu zbog neovlaštenog korištenja autorkog prava i neovlaštenog korištenja autorskog djela (prijava odbačena), podnio je i privatnu krivičnu tužbu protiv predsjednice YUCOM-a Biljane Kovačević Vučo zbog uvrede i klevete, koju je zbog neblagovremenosti (podnio ju je nakon proteka zakonskog roka od šest mjeseci) nadležni sud odbacio, dok je parnični postupak radi naknade štete pretrpljene zbog uvrede i klevete, u iznosu od 8,5 milijuna dinara, još u toku. Također, tu je i postupak pred Trgovinskim sudom za privredni prijestup zbog povrede autorskih prava, koji je zastao sve dok se ne završe postupci pred Okružnim sudom u Beogradu i Vrhovnim sudom...
Tatjana Tagirov
Pretnje upućivane učesnicima Parade ponosa urodile su plodom, manifestacija je otkazana, vlasti se pravdaju da nisu mogle da garantuju bezbednost, a desničarske organizacije slave pobedu, ocenjuje Dojče vele.
Vlasti tvrde kako država time nije pokazala slabost, ali Milan Antonijević, izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava, za Dojče vele kaže da je država kapitulirala pred najavama nasilja. Na taj način se samo šalje poruka da se u Srbiji toleriše promovisanje nasilja i pretnji, dodao je on...
www.danas.rs/vesti/iz_sata_u_sat/kapitulacija_drzave_pred_nasiljem.83.html?news_id=11130
Miloš Vasić
Kad neko bubne neku glupost ili gadost, pa ga onda zbog toga zezaju, prvo utočište nesrećnikovo je da je ta izjava „istrgnuta iz konteksta“. U najvećem broju slučajeva to jednostavno nije istina: čovek je bubnuo baš to što je hteo reći i nikakav kontekst tu ne pomaže. Uostalom, koliko su puta pakosni ljudi pronašli taj kontekst i nesrećnu izjavu u njega ponovo usadili, da stvar bude jasna. Dešava se ponekad da izjava bude zaista citirana izvan konteksta.
Recimo: ja kažem da me „zabole muški polni k... za presudu Vrhovnog suda“, pa posle objasnim da sam to rekao doktoru venerologu u kontekstu stidne bolesti na francuskoj osnovi. Ali, kažem, to se jako retko događa...
www.danas.rs/vesti/dijalog/trganje_iz_konteksta.46.html?news_id=172284
Predstavnici više nevladinih organizacija pozvali su juče Vrhovni sud Srbije i Ministarstvo pravde da se izjasni o presudi Vrhovnog suda povodom spora Aleksandra Tijanića, direktora RTS, i Komiteta pravnika za ljudska prava - JUKOM.
Natalija Šolić, pravnica JUKOM - a, istakla je da su citati korišćeni u skladu sa Zakonom o autorskom i srodnim pravima i da je u knjizi jasno naznačeno da je reč o citatu, odakle su preuzeti, kao i ime autora...
www.danas.rs/vesti/drustvo/solic_necemo_se_povinovati_odluci_suda_i_isplatiti_stetu.55.html?news_id=172230
Pretnja ekstremista bez kazne
Иако из десничарских организација застрашују организаторе Поворке поноса, углавном се апелује само на припаднике ЛГБТ популације да одустану од свог скупа
"Šta ćemo sad"
BEOGRAD - Ukoliko budu usvojene izmene Zakona o informisanju, mediji koji budu nazvali zločincem generala Ratka Mladića, najtraženijeg haškog begunca, ili druge haške optuženike koji nisu pravosnažno osuđeni, suočiće se sa milionskim kaznama. To se, međutim, odnosi i na razne nevladine organizacije, pa će Nataša Kandić, Sonja Biserko, Biljana Kovačević-Vučo ubuduće morati da paze koga „časte“ raznim epitetima ili će morati da plaćaju ogromne kazne, jer tako kaže Mlađan Dinkić.
"Komarci"
Plovimo rekom sa Mandarom i gledamo avione koji nadleću grad. Aeroplani prolaze ispod spomenika pobjedniku. Uništavaju komarce. Joj što volim kad stradaju te bedne male krvopije koje se hrane ljudskom krvlju. A mogu da je popiju više nego što su teški. Operacija komarac je u toku. Kad bude okončana, nestaće ih i u ritovima oko reka. Padale su velike kiše. Zato kasnimo, ali za uništavanje komaraca nikakagda nije kasno. Lako je s krupnijom zverkom. Na nju Srbi odmah reaguju. Ali te male, te bedne krvopije traju, i iznova se opet pojavljuju.
NIKO u Srbiji i dalje ne ume da prebroji koliko tačno imamo nevladinih organizacija i koliko para se slije u ovaj sektor iz svetskih fondova. Imidž stranih plaćenika i domaćih izdajnika ostao im je još iz Miloševićevih vremena, a misterije oko finansiranja i „antisrpsko“ angažovanje samo su ga učvrstile. Zakon o udruženjima trebalo bi, konačno, da uvede red u civilni sektor, ali na njega čekamo bezmalo devet godina.
Jukom Biljane Kovačević-Vučo i Helsinški odbor Sonje Biserko tužili Dobricu Ćosića zbog „izazivanja nacionalne, rasne I verske mržnje i netrpeljivosti“, jer je navodno vređao Albance
BEOGRAD - Komitet pravnika za ljudska prava Jukom i Helsinški odbor za ljudska prava podneli su Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv književnika Dobrice Ćosića, u kojoj tvrde da je izvršio krivično delo izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti. Prema rečima predsednice Jukom Biljane Kovačević-Vučo, krivična prijava protiv Ćosića podneta je zbog navoda u njegovoj knjizi „Vreme zmija - piščevi zapisi 1999-2000“.
Rečenicom na strani 211 u svojoj novoj knjizi "Vreme zmija" Dobrica Ćosić je izvršio krivično delo izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti, tvrde Komitet pravnika za ljudska prava i Helsinški odbor za ljudska prava
Krivična prijava protiv Dobrice Ćosića zbog izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje
Beograd - Republičko tužilaštvo pokrenuće krivični postupak protiv osoba koje su delile uvredljive letke ispred Skupštine Srbije, zbog širenja govora mržnje, ukoliko utvrdi da postoje elementi za pokretanje procesa - kaže za Danas portparol Republičkog javnog tužilaštva Tomo Zorić.
Vučo za legalizaciju istopolnih brakova
Predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava, Biljana Kovačević Vučo je na sastanku rekla da se zalaže za legalizaciju istopolnih brakova. Ona je ukazala da gej parovi u Srbiji ne mogu da nasleđuju imovinu, niti da je poklanjaju bez poreza i da je to bitno regulisati zbog pravne sigurnosti svih građana. „Političari se ovih dana ograđuju od toga da usvajanje ovog zakona vodi ka gej brakovima. Ukoliko se istinski i potpuno borimo protiv diskriminacije, gej brakovi moraju biti rezultat te borbe", smatra ona i dodaje da je to „perspektiva za koju treba da se borimo.
Antidiskriminacioni zakon treba da naglasi da je Srbija sekularna država
Vlada povukla Predlog zakona protiv diskriminacije
Vlada Srbije povukla je iz skupštinske procedure Predlog zakona protiv diskriminacije. Odluka o povlačenju je doneta , saznaje „Politika” posle telefonskih konsultacija članova vlade, a na zahtev verskih zajednica.
Najvisi drzavni organi ostaju izvan zakona
Beograd - Clanovi Radne grupe za izradu zakona o klasifikaciji podataka još nisu završili tekst nacrta, iako su predstavnici Ministarstva pravde najavili njegovo usvajanje već u aprilu, kako bi do tada bili ispunjeni svi uslovi za liberalizaciju viznog režima.
Preti kazna do 5 godina zatvora
Beograd - Predstavnici Gej strejt alijanse podneće krivične prijave protiv rukovodstva Sava centra, jer im je prošle sedmice zabranjeno da održe konferenciju za novinare u Medija centru, koji zakupljuje prostorije u ovom javnom preduzeću, saznaje Danas.
Pravo na pravično suđenje građani Srbije traže na sudu u Strazburu
Štetu zbog neefikasnosti pravosuđa ponekad je nemoguće otkloniti, a naknada štete često nije dovoljna satisfakcija
Samo prošle godine Evropskom sudu za ljudska prava obratilo se 2.084 građana Srbije, saopštila je Kancelarija državnog zastupnika pred tim sudom. To je veliki broj pritužbi, s obzirom na to da je građanima koji nisu zadovoljni suđenjem u Srbiji omogućeno da pravdu potraže pred međunarodnim sudom tek 2004. godine.
Todorovića traže „živog i zdravog”
Kovačević-Vučo: Tužilaštvo treba da reaguje. – Vučić: Neko je bio duhovit, ali nisam ja. – Tužilaštvo nema informacije
Sukob između doskorašnjih partijskih drugova iz Srpske radikalne stranke dobio je novu dimenziju kada su na beogradskim ulicama osvanuli plakati–poternice sa likom Dragana Todorovića, predsednik Izvršnog odbora SRS-a.
Pokazujući jedan od tih plakata, predsednik beogradskog odbora radikala Nemanja Šarović juče je na konferenciji za novinare zatražio od pravosudnih organa da pronađu odgovorne za objavljivanje „poternice”. On je istovremeno optužio lidere Srpske napredne stranke, inače dojučerašnje čelnike SRS-a, Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića da stoje iza celog slučaja.
Izveštaji međunarodnih nevladinih organizacija o situaciji u Srbiji
Problemi korupcija i sukobi interesa
Iako je američka nevladina organizacija Fridom haus u godišnjem izveštaju ocenila da Srbija spada u slobodne zemlje sveta, a međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč(HRW) primetila kako je u toj oblasti učinjen mali pomak, brojne su ocene da Srbija tokom prošle godine nije značajno napredovala u oblastima ostvarenja političkih i građanskih prava i borbe protiv korupcije.