Organizacije civilnog društva – Beogradski centar za ljudska prava, Građanske inicijative, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Inicijativa A 11, FemPlatz i Crta podnele su Tužilaštvu za organizovani kriminal krivičnu prijavu protiv NN lica zbog sumnje da su 15. marta 2025. godine izvršila krivično delo terorizma kada su tokom obeležavanja 15 minuta tišine upotrebili neidentifikovano opasno sredstvo, kojim je prekinut miran protest u Beogradu.
Organizacije su na današnjoj konferenciji za medije ukazale na aktivnosti koje su preduzele pred domaćim i međunarodnim institucijama, u cilju zaštite ljudskih prava građana i građanki Srbije, uključujući i obraćanje Ujedinjenim nacijama koje je rezultiralo pokretanjem specijalnih procedura, kao i podnošenje zahteva za privremenu meru pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Nakon protesta, 4.000 građanki i građana obratilo se našim organizacijama sa svedočenjima o posledicama koje su iskusili – od osećaja panike i straha, do telesnih povreda.
Više od 3.000 anonimizovanih svedočenja sada je dostupno javnosti na platformi zvuk.labs.rs.
Predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava – YUCOM Katarina Golubović istakla je na konferenciji za medije da se 15. marta dogodio napad na život, telo i slobodu velikog broja građana, zbog čega je Tužilaštvu za organizovani kriminal danas podneta krivična prijava. Dodala je da su organizacije u kontaktu sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, koje vodi sopstvenu predistragu u vezi sa 15. martom.
Prema njenim rečima, masovan odziv građana organizacijama civilnog društva jasno ukazuje na zabrinutost da je neko pokušao da izvede napad na njih i oslikava duboko ukorenjeno nepoverenje građana u institucije sistema.
Budući da je 8. aprila istekao rok u kom je Republika Srbija bila dužna da Evropskom sudu za ljudska prava dostavi komentare na odgovor o navodnoj upotrebi soničnog ili drugog sredstva tokom protesta 15. marta, očekujemo obaveštenje Suda već u toku dana ili sutradan, 10. aprila, rekao je prisutnima na konferenciji Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava.
U skladu sa narativom koji se koristi u obraćanju javnosti, država je u svom odgovoru Evropskom sudu za ljudska prava negirala upotrebu i posedovanje bilo kakvog soničnog ili sličnog oružja, dodao je Ilić.
Platforma zvuk.labs.rs sadrži svedočenja o zvučnom napadu tokom mirnog okupljanja kojim su građani odavali počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu. Kako je objasnio Đorđe Krivokapić iz SHARE Fondacije, svedočenja su grupisana prema zonama koje pokrivaju prostor od Palate Albanija do Slavije.
Baza sadrži i podatke o analizama zvuka i drugih nadražaja koje su građani opisivali, uz poseban fokus na psihološke efekte – strah, uznemirenost, konfuziju, osećaj ukočenosti i druge posledice koje, kod nekih građana, traju i gotovo mesec dana nakon protesta.