Zbog sumnji na krivično delo – nasilno rušenje ustavnog poretka, u poslednjih osam meseci privedeno je najmanje 20 osoba. Tako je nasilno rušenje ustavnog poretka postala česta optužba pod kojom se privode studenti i aktivisti. Iako je reč o ozbiljnom krivičnom delu, deo struke, međutim, ocenjuje da vlast čini da bude banalizovano.
Dan posle protesta na Vidovdan u Beogradu, uhapšeno je osam osoba optuženih za nasilnu promenu ustavnog poretka. I dan uoči protesta, uhapšen je student iz Beograda. Tereti se za nasilnu promenu ustavnog uređenja, jer je u privatnoj grupi na Whatsappu podelio fotografiju sa navodnim planom za Vidovdanski protest – nasilan upad u državne institucije, zgradu Radio-televizije Srbije, kao i Pinka i Informera.
„Ovo krivično delo nekada se zvalo neprijateljska propaganda i zapravo je korišćena za procesiranje verbalnog delikta. I upravo zato je jako široko definisano da bi svaka vrsta stava, mišljenja koja nije vlastima po volji bila, mogla da se procesuira. Da bismo mi znali šta je to konkretno pozivanje na nasilno rušenje ustavnog poretka, nama je neophodna sudska praksa. A sudske prakse nema”, izjavio je za Insajder Milan Filipović iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM).
A sudske prakse nema, kažu iz YUCOM-a, jer se najveći broj optužbi za to krivično delo završava sporazumom o priznanju krivice, a to znači da presude ne sadrže obrazloženje. I dok iz YUCOM-a napominju da takva situacija dovodi do pravne nesigurnosti, predsednik Srbije Aleksandar Vučić mesecima ne samo da optužuje, već i ponavlja da će svi odgovorni biti kažnjeni. Tu misli i na uhapšene novosadske aktiviste i studente pred veliki protest 15. Marta u Beogradu. Njihov advokat, međutim, tvrdi da osnova za takve kvalifikacije nema.
“U odnosu na 12 okrivljenih protiv kojih se vodi postupak u Novom Sadu, smatram da su optužbe u potpunosti neosnovane. U njihovim radnjama apsolutno nema ničeg što bi se moglo podvesti pod neko pripremanje krivičnog dela protiv ustavnog poretka. I smatram da se zapravo to krivično delo koristi kao obračun protiv političkih protivnika, protiv neistomišljenika. i predstavlja samo po sebi i po načinu na koji se taj postupak vodi, načinu na koji su prikupljeni dokazi, zapravo, udar na slobodu izražavanja u Republici Srbiji“, izjavio je za Insajder advokat Veljko Milić.
Od 12 okrivljenih, šest je sada u kućnom pritvoru. Oni su privedeni uoči velikog protesta, a na osnovu prisluškivanog razgovora u prostorijama Pokreta slobodnih građana. Ostalih šestoro i dalje je u inostranstvu.
“Na neki način se čini da je kroz medijski narativ, kroz rad pravosuđa, ovo krivično delo donekle banalizovano. Iako, zaista, ima ozbiljne konotacije. Dakle, radi se o svrgavanju ustavnog poretka, o svrgavanju predstavnika najviših državnih organa, to je zaista ozbiljno krivično delo. Ali u praksi, kao što vidimo, to je dosta banalizovano od strane upravo same države”, naveo je Filipović za Insajder.
Hapšenja zbog sumnji na rušenje ustavnog poretka gledali smo i u avgustu prošle godine na protestu u Beogradu protiv rudarenja litijuma, ali i u decembru pre dve godine.
Novinarka Bojana Stojanović