Skip to content Skip to sidebar Skip to footer
AFP
AFP

„Vidim ovo kao pokušaj zastrašivanja.“

Ovo su reči Milice Ranđelović, aktivistkinje opozicione Demokratske stranke iz Kule, dva dana nakon što ju je na beogradskom aerodromu zadržala policija na razgovoru „u svojstvu građanke“ zbog sumnje za „nasilno rušenje ustavnog poretka“.

Ranđelović je moderatorka Fejsbuk (Facebook) stranice „Aktivizam“ koja ima više od 20.000 članova, na kojoj su se delile objave u vezi sa protestima protiv iskopavanja litijuma širom Srbije, uključujući i najveći, održan 10. avgusta u Beogradu.

Ona je jedna među mnogobrojnim aktivistima koje je policija saslušala zbog aktivističkog delovanja nakon protesta u Beogradu. Saslušani su zbog sumnje da su pozivali na nasilno rušenje ustavnog poretka. Tačan broj privedenih nije poznat.

Policija se do sada nije oglašavala povodom najnovijih saslušanja a iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nisu ovim povodom odgovorili na pitanja RSE.

Pročitajte i ovo: Posle ekoloških protesta u Srbiji vlast odgovara hapšenjima i optužbama protiv Zapada

Milena Vasić, pravnica i programska direktorka Komiteta pravnika za ljudska prava YUKOM, ocenjuje za RSE da hapšenja ekoloških aktivista za krivično delo pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja predstavljaju veliki napad na slobodu udruživanja, izražavanja i okupljanja.

„Ovo krivično delo se sve češće koristi da bi se aktivisti zastrašili i odvratili od bavljenja aktivizmom“, smatra Vasić.

Informativni razgovor i pretres stana ‘bez ijedne objave o protestima’

Milica Ranđelović je 17. avgusta bila na međunarodnom aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu, gde je trebalo da se ukrca na avion i ode na godišnji odmor.

Kako kaže u razgovoru za RSE, prvo su je pozvali preko razglasa da se javi na pult. Zatim joj je rečeno da „nešto nije u redu sa prtljagom“.

„Oni (službenici Granične policije) su pogledali sve detaljno, međutim, ništa nije bilo sporno i zaključeno je da je prtljag sasvim u redu. Rečeno mi je da sačekam još malo i da postoji mogućnost da stignem na let, samo da još nešto provere“, kaže ona.

U međuvremenu, nastavlja, avion je odleteo, a ona je sprovedena u kancelariju na aerodromu na razgovor sa pripadnicima Uprave kriminalističke policije (UKP).

„Rečeno mi je da sam dovedena na razgovor u svojstvu građanke zbog mojih aktivnosti na društvenim mrežama i utvrđivanja da li postoje sumnje da sam počinila krivično delo. U pitanju je pozivanje na nasilno rušenje ustavnog poretka“, kaže Ranđelović.

Ističe da, iako je moderatorka stranice na Fejsbuku „Aktivizam“, nije učestvovala ni na jednom protestu protiv iskopavanja litijuma, niti je na društvenim mrežama pozivala na proteste.

Pročitajte i ovo: Ekološki aktivisti koji su uhapšeni posle protesta u Beogradu izašli iz zatvora

Nakon razgovora u aerodromskoj zgradi, u pratnji policije odvezena je u Novi Sad, gde su joj pretresli stan.

„Na naredbi za pretres stana stoji ‘osumnjičena’. Posle toga, nikakav papir nisam dobila, samo su mi oduzeli telefon“, opisuje Ranđelović.

Dodaje da joj se nakon toga niko iz policije nije javljao.

„Nakon što mi se malo slegla cela situacija, osećala sam i tugu i bes i anksioznost“, priča za RSE Ranđelović.

Propali su joj, kako kaže, i avionske karte i rezervacija smeštaja, ali ne smatra da je to „najveći problem“.

„Mislim da je najbitnije u ovom momentu da pokažemo da se ne bojimo, da nećemo da dopustimo da nas neko zastraši“, kaže ona.

Pretresi i razgovori bez statusa ‘osumnjičeni’

Na informativni razgovor u policiju 19. avgusta, iz istog razloga kao i Milica Ranđelović, išao je i Predrag Žunić, kao jedan od administratora Fejsbuk grupe „Aktivizam“. I njemu je pretresen stan u kom živi, oduzeti su mu mobilni telefon i laptop računar.

„Smatram da je pravo svakog građanina sloboda okupljanja, aktivizam i udruživanje, tako da ovo vidim kao samo jedan pokušaj zastrašivanja od strane vlasti“, rekao je Žunić za RSE.

Kako je za RSE navela njegova pravna zastupnica Sara el Sarag, Žunić se ne vodi kao osumnjičen.

„Predragu je ostavljen poziv da se javi i mi smo otišli u Upravu kriminalističke policije u Beogradu i dao je iskaz“, rekla je El Sarag.

Pročitajte i ovo: Most: Da li je Srbija spremna na građansku neposlušnost da bi sprečila kopanje litijuma?

Sara el Sarag zastupa i Zoranu Crnojević, aktivistkinju iz Vršca u Banatu, u Vojvodini, koja je takođe saslušana u svojstvu građanke u vezi sa aktivnostima na društvenim mrežama.

Zorana Crnojević je inače trudnica i, prema rečima njene pravne zastupnice – nije bila aktivna u vezi sa protestima protiv iskopavanja litijuma zbog trudnoće.

„Zorani su samo došli na stan sa pogrešnim nalogom za pretres stana, pa su onda čekali novi nalog. Rekli su joj da će razgovarati deset minuta sa njom. Međutim, školski su je držali četiri sata i priveli su je na informativni razgovor u svojstvu građanina. Pitanje (za nju) bilo je da li je administrator Fejsbuk stranice ‘Aktivizam'“, rekla je El Sarag.

Zorani Crnojević je, prema rečima advokatice Sare el Sarag, policija takođe oduzela mobilni telefon.

Kako je el Sarag objasnila za RSE, čekaju se nalazi veštačenja mobilnih telefona i laptop računara, nakon čega će se videti „da li će tužilaštvo da ih sumnjiči“.

MUP bez odgovora na pitanje o privedenima i saslušanima

Dan nakon protesta protiv iskopavanja litijuma 10. avgusta u Beogradu, kada su aktivisti i građani blokirali glavnu železničku stanicu „Prokop“, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je „ukupno dovedeno 14 lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršila krivična dela“.

Kako su kasnije saopštili ekološki aktivisti, hapšenja su se nastavila i u danima nakon tog protesta.

Za sada nema preciznih informacija institucija koliko je ukupno ljudi širom Srbije uhapšeno u vezi sa protestima protiv iskopavanja litijuma ili privedeno na informativne razgovore.

MUP do zaključenja teksta nije odgovorilo na pitanja RSE koliko je ukupno od 10. avgusta uhapšeno osoba i za šta se sumnjiče. MUP takođe nije odgovorio na pitanje na osnovu čega je procenjeno da su građani i aktivisti koji su učestvovali na protestima „pretnja po ustavno uređenje Srbije“.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić blokadu železnica i puteva opisao je 11. avgusta u obraćanju javnosti kao „izvrgavanje ruglu demokratije“ i „sprovođenje nasilja, volje i terora manjine nad većinom“.

Organizatori protesta iz ekoloških organizacija, kao i opozicione partije i javne ličnosti, optužili su vlast za represiju u reakciji na demonstracije i blokade.

Ustav Srbije i Krivični zakonik o nasilnom rušenju ustavnog poretka

Nasilno rušenje ustavnog poretka pominje se u Ustavu Srbije i Krivičnom zakoniku.
U Članu 5. Ustava, između ostalog, navodi se da je „nedopušteno delovanje političkih stranaka koje je usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka“.

Krivični zakonik u Članu 309. propisuje kazne zatvora od šest meseci do pet godina za pozivanje ili podsticanje da se „silom promeni ustavno uređenje Srbije i svrgnu najviši državni organi ili predstavnici tih organa“. Ukoliko se to čini uz pomoć iz inostranstva, predviđena je kazna zatvora od jedne do osam godina.

Za izradu ili umnožavanje materijala kojima se poziva na nasilnu promenu ustavnog uređenja, Krivični zakonik predviđa kaznu zatvora u trajanju od tri meseca do tri godine.

‘Zakon za zastrašivanje aktivista’

Pravnica Milena Vasić veruje da u slučajevima hapšenja ekoloških aktivista neće doći ni do podizanja optužnog akta.

„Pred sudom bi ovo svakako bilo odbranjivo, jer vi morate da dokažete nameru da se pozivalo na nasilno rušenje ustavnog uređenja. Kod ove vrste procesuiranja nije uopšte ideja da dođete do presude, već da se izmaltretira pojedinačni aktivista, a onda da se to što dalje čuje i da narednog puta ljudi osete strah ako se bave tom vrstom aktivizma“, kaže Vasić.

Institut za filozofiju i društvenu teoriju osudio privođenje naučne saradnice zbog projekta ‘Jadar’

Institut za filozofiju i društvenu teoriju (IFDT) Univerziteta u Beogradu objavio je 19. avgusta da je uznemiren zbog toga što je viša naučna saradnica Aleksandra Bulatović bila pozvana u policiju zbog navodnog „pozivanja na nasilnu promenu ustavnog uređenja“, a povodom javnog protivljenja realizaciji projekta „Jadar“.

Taj institut je naveo u saopštenju da su tokom proteklih dana često upućivane pretnje naučnicima zbog njihovih stavova u vezi sa kopanjem litijuma.

„Naučnice i naučnici IFDT-a su u svojim javnim istupima naglašavali neophodnost stručnog dijaloga o projektu ‘Jadar’. U tom kontekstu, zabrinjavajuće je da su brojni članovi naučne zajednice primili pretnje i bili javno napadani zbog svojih stavova i nalaza istraživanja objavljenih u naučnim časopisima“, navodi se u saopštenju.

Prema njenom mišljenju, krivično delo pozivanje na promenu ustavnog uređenja ne bi trebalo ni da postoji u Krivičnom zakoniku.

„Ovo krivično delo predstavlja neku vrstu verbalnog delikta koje ne bi trebalo da bude kažnjivo. Jedno je kada pripremate nasilnu promenu ustavnog uređenja ili kada preduzimate neke druge radnje, ali kada samo izjavom budete optuženi za ovo je nezamislivo u demokratskom društvu“, smatra Vasić.

Ona smatra da to delo „očigledno služi za zastrašivanje i procesuiranje političkih neistomišljenika“.

Upozorenja na ‘državni udar’ iz Moskve

Dan uoči velikog protesta u Beogradu 10. avgusta, Vučić je izjavio da su „ruske službe bezbednosti upozorile da se u Srbiji pripremaju masovni neredi, čiji je krajnji cilj državni udar i svrgavanje rukovodstva zemlje“. Vučić je optužio Zapad i zemlje regiona da podržavaju proteste.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila 8. avgusta da „analiza situacije u prijateljskoj Srbiji“, ukazuje na ponovne pokušaje „podrivanja unutrašnje političke situacije u ovoj zemlji“.

Pročitajte i ovo: Proruska desnica u Srbiji kritikuje Moskvu zbog stava prema protestima

Blizak Kremlju, potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin kasnije se u Moskvi zahvalio ruskim bezbednosnim strukturama na „upozorenju na pokušaju državnog prevrata“ u Srbiji.

Ogranizatori protesta iz Saveza ekoloških organizacija Srbije demantovali su tvrdnje predsednika Srbije da im podršku pružaju strane službe i da je cilj demonstracija u Beograd u bio „svrgavanje vlasti“. Istakli su da je zabrana iskopavanja litijuma njihov jedini zahtev.

Talas protesta nakon oživljavanja projekta ‘Jadar’

Serija protesta protiv iskopavanja litijuma počela je u Loznici 28. juna i održana je u više desetina gradova.

Protesti su otpočeli nakon odluka vlasti kojima se projekat Rio Tinta, vredan 2,4 milijarde dolara, „vraća u život“ – dve godine nakon što ga je Vlada, pod pritiskom ekoloških protesta, stopirala 2022. godine.

Srbija je sa Evropskom unijom 19. jula u Beogradu potpisala Memorandum o kritičnim sirovinama tokom posete potpredsednika Evropske komisije Maroš Ševčović nemačkog kancelara Olafa Šolca.

Pročitajte i ovo: Zašto je Nemačka zainteresovana za srpski litijum?

Prema poslednjim najavama vlasti, predvođenih Srpskom naprednom strankom, Rio Tintov rudnik litijuma bi mogao da počne sa radom 2028. ako kompanija ispuni ekološke propise i dobije neophodne dozvole.

Litijum se koristi za proizvodnju baterija za električne automobile i EU, koja većinski zavisi od Kine kada je taj resurs u pitanju, svrstala ga je u kritične sirovine.

Rio Tinto je ranije u odgovoru za RSE naveo da su „domaći i međunarodni stručnjaci potvrdili da se projekat ‘Jadar’ može realizovati bezbedno i u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine“.

Međutim, deo stručnjaka iz zemlje i inostranstva ukazuje da u procesu eksploatacije litijuma neizbežno dolazi do ekoloških posledica, pre svega do zagađenja rečnog sliva i zemljišta.

Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
Kneza Miloša 4, 11000 Beograd, Srbija
Tel:(+ 381 11) 33-444-25; 33-44-235
office@yucom.org.rs

Copyright © YUCOM 1997 – 2024