Monitoring javnog okupljanja održanog 15. marta 2025. godine u Beogradu sproveden je s ciljem analize ostvarivanja prava na slobodu mirnog okupljanja, kao i procene postupanja institucija i kontra demonstranata.
Javno okupljanje „15. za 15“ bilo je najavljeno i organizovano kao naredno veliko okupljanje u nizu javnih skupova u univerzitetskim centrima Republike Srbije. Protest je održan na potezu oko Narodne skupštine Republike Srbije, obuhvatajući potez od Trga Nikole Pašića, Bulevar Kralja Aleksandra ka Pravnom fakultetu, deo Kneza Miloša i Resavske. Centralni deo okupljanja održan je na Trgu Slavija, odnosno potez je obuhvatio i deo Kneza Miloša ka Nemanjinoj, i sve ulice koje se ulivaju u Slaviju, dok je ulica Kralja Milutina bila označena kao Tiha ulica, zbog sećanja na žrtve vršnjačkog masovnog ubistva u OŠ Vladislav Ribnikar. Centralno javno okupljanje trajalo je od 16h do okvirno 19h (prvobitno planirano do 22h), usled pogoršanja bezbednosne situacije u kojoj su se nalazili redari u okolini Narodne skupštine.
Prisutnost uniformisane policije bila je na maksimalnom nivou, uključujući i interventne jedinice policije i žandarmeriju. Saobraćajna policija bila je prisutna pre samog početka skupa oko mesta označenih kao početne tačke okupljanja različitih delova grada. Interventna jedinica policije nije štitila učesnike protesta, već kontraskup lociran u potezu Pionirskog parka i platoa ispred Skupštine Grada Beograda. Žandarmerija je u velikom broju bila locirana oko Narodne skupštine. Nije uočeno prisustvo redovne policije u značajnom broju. Uočeni su i pripadnici Vojske Republike Srbije u samoj masi (civilna oprema).
Izveštavanje o studentskom protestu 15. marta 2025. godine bilo je izrazito polarizovano. Javni servisi su događaj pomenuli, ali bez značajnijeg prostora u programu, dok su televizije N1 i Insajder TV obezbedile kontinuirani prenos. Tabloidi su dominirali narativima o nasilju, političkoj pozadini i neuspehu protesta, dok su društvene mreže i portali omogućili prenos i diskusiju, ali uz oštre podele među korisnicima.
Do 18 časova protest je protekao mirno, ali je situacija eskalirala oko 19 časova kod Pionirskog parka usled sukoba i bačenih predmeta, što je dovelo do povlačenja redara i prevremenog završetka skupa. Nešto kasnije, u ulici Kralja Milana pušten je jak zvučni signal nalik „zvučnom topu“, koji je izazvao paniku i povrede, a Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je pokrenulo postupak kako bi se utvrdilo šta se tačno desilo.
Analiza javnog okupljanja „15. za 15“ ukazuje na ozbiljne propuste države u ispunjavanju pozitivnih obaveza u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima slobode okupljanja. Umesto da obezbede mirno i bezbedno održavanje skupa, nadležni organi i državni zvaničnici su svojim postupcima i retorikom doprineli stvaranju neprijateljskog i obeshrabrujućeg okruženja. Posebno zabrinjava navodna upotreba akustičnog sredstva tokom mirnog skupa, koja je izazvala paniku i zdravstvene tegobe kod brojnih građana, a s obzirom na zabranu korišćenja LRAD uređaja u pojedinim američkim državama, postavlja se pitanje da li je time došlo do povrede člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji zabranjuje torturu.