Pravni sistem Srbije ne razlikuje “žrtve” od “oštećenih” – i to bi moralo da se promeni – zaključak je okruglog stola “Položaj oštećenih odnosno žrtava u krivičnom postupku”. Sistem bi inače morao da prepozna “osetljive grupe”, jer Srbiju na to obevezuje i Akcioni plan za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom.
“Kao kada bi imali dizača tegova koji ima tanke noge, uzak struk, a onda uz steroide i neprekidno vežbanje poboljšava svoju mišićnu masu u gornjim delovima tela”, kaže zamenik zaštitnika građana Robert Sepi.
Slikovito rečeno, tako izgleda usklađivanje srpske pravosudne prakse sa direktivama Evropske unije. Za početak, sistem ne prepoznaje termin “žrtva”, već samo termin “oštećeni”.
“To praktično znači da su u istom pravnom položaju neko kome je ukraden bicikl i neko ko je žrtva silovanja. Što apsolutno, složićete se, ne bi trebalo da bude tako. Zakon, pre svega, mora biti u stanju da prepozna posebno osetljive kategorije oštećenih kojima bi dao status žrtve”, smatra Milena Vasić iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM).
Žrtve ili, pravno rečeno, oštećeni, nisu u boljem položaju ni kada se govori o odlaganju krivičnog postupka ali i kada se zaključuje sporazum o priznanju krivice. U tim postupcima oštećeni jednostavno ne učestvuju.
“To je posebno apsurdno kada imate u vidu odredbe koje uređuju odlaganje krivičnog gonjenja i koje predviđaju da jedna od mera koja se nalaže osumnjičenom jeste obaveza da nadoknadi štetu oštećenom”, kaže zamenik Republičkog javnog tužioca Goran Ilić.
Statistika je porazna kada se govori o nasilju u porodici – zamenik zaštitnika građana kaže da su od ukupno 3.733 podnete prijave svega 10 odsto postale i krivične prijave. To bi trebalo da se promeni od 1. juna, kada na snagu stupa novi Zakon o sprečavanju nasilja u porodici – do tada će biti završena obuka sudija, tužilaca i policajaca.
“Ovo je sada zakon koji propisuje obaveznu specijalizaciju u ovoj oblasti”, kaže direktor Pravosudne akademije Nenad Vujić.
Svakako loš tretman žrtava postaje još gori na naslovnim stranama tabloida – pa su tako, kažu u Savetu za štampu, prošle godine “pomerene granice” senzacionalizma, s obzirom na to da je o ubistvu pevačice Jelene Marjanović napisano preko 150 novinskih …